{"id":5463,"date":"2025-03-26T12:04:34","date_gmt":"2025-03-26T11:04:34","guid":{"rendered":"http:\/\/visitsrebrenica.ba\/?page_id=5463"},"modified":"2025-09-11T09:01:21","modified_gmt":"2025-09-11T07:01:21","slug":"o-srebrenici","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/visitsrebrenica.ba\/en\/o-srebrenici\/","title":{"rendered":"About Srebrenica"},"content":{"rendered":"<p><strong>Istorija Srebrenice<\/strong><\/p>\n<p>Prvi put Srebrenica se spominje u Dubrova\u010dkim izvorima 1352.godine, a potom 1376 godine.<\/p>\n<p>Da je prostor dana\u0161nje op\u0161tine Srebrenica od davnina bio izuzetno zanimljiv za naseljavanje pokazuju ostaci materijalne kulture iz praistorije (bronzanog i \u017eeljeznog doba), vi\u0161evjekovno boravi\u0161te Ilira na ovom prostoru, a i rani anti\u010dki dolazak Rimljana.<\/p>\n<p>Iz jednog prona\u0111enog natpisa u Skelanima, saznajemo da su Srebrenicu sa \u0161irom okolinom naseljavali pripadnici ilirskog plemena Dindara. Tu se naime spominje njihov poglavica; princaps civitatis Dindariorum. Ovo pleme spominje i rimski pisac Plinije (III, 142), koji navodi da se sastoji od 33 dekurije (\u017eupe), po \u010demu se vidi da je spadalo u red srednjih ilirskih plemena.<\/p>\n<p>Eksploatacija olova i srebra koju su zapo\u010deli Iliri bili su glavna preokupacija za rani anti\u010dki dolazak Rimljana u Srebrenicu, \u0161to je u velikoj mjeri usmjerilo daljnji tok istorijskih de\u0161avanja na ovom prostoru. Rimljani su prvobitno uzvodno od Skelana nadomak Drine, izgradili &#8220;M(alvesiatium)muni(cipium)Fl(avium)&#8221;, to jest &#8220;Flavijevski grad Malvesiatium&#8221; nazvan tako po dinastiji careva u \u010dije vrijeme je stekao municipalitet.<\/p>\n<p>Ne\u0161to kasnije u Sasama na sastavku Majdanskog potoka i Saske rijeke Rimljani su izgradili i \u010duvenu &#8220;Domaviju&#8221;. U prvo vrijeme Domavija je bila sjedi\u0161te carskog zastupnika koji je, u ime centralnog fiksa u Rimu, nadzirao rad onda\u0161njih rudnika srebra. Domavija je bila sjedi\u0161te funkcionera koji je pod svojom upravom imao sve rudnike koji su se nalazili na podru\u010dju rimskih provincija Dalmacija i Panonija.<\/p>\n<p>Puni procvat Domavija je do\u017eivjela u III vijeku za vrijeme vladavine cara Septimija Severa (222-235. g.) kada je imala oko 30.000 stanovnika, te je bila jedno od najve\u0107ih naselja u Evropi. S obzirom da se iz njene okoline eksplatisalo ogromno bogatstvo u srebru, Domavija je prvo po\u010detkom III vijeka dobila status municipiuma, a ne\u0161to kasnije postala je kolonija.<\/p>\n<p>Sude\u0107i prema rimskoj geografskoj karti iz tog doba \u0161iri prostor oko Srebrenice se nazivao Argentarija \u2013 srebreni\u0161te, iz \u010dega je ustvari i nastalo ime dana\u0161njeg grada Srebrenica.<br \/>\nNajva\u017eniji tada\u0161nji putni pravci su: Domavija \u2013 Naronom, tada velika luka na Jadranu, kod Metkovi\u0107a. Zatim put koji je spajao Domaviju sa Sirmijumom (Sremskom Mitrovicom) i tre\u0107i put je i\u0161ao na jugoistok, preko Kapedunuma (U\u017eica).<\/p>\n<p>Dolaskom slovenskih plemena po\u010detkom VI vijeka i raspadom rimskog carstva Domavija gubi na zna\u010daju, a dolazi i do ru\u0161enja svih anti\u010dkih gradova. Na ovaj na\u010din se zavr\u0161ila epoha naprednog anti\u010dkog \u017eivota na ovim prostorima.<\/p>\n<p>U periodu konsolidacije slovenskih plemena i nastanka bosanskohercegova\u010dke dr\u017eavnosti o Srebrenici i srednjem Podrinju se malo zna. Ono \u0161to je pouzdano jeste da je bila podjeljena izme\u0111u nekoliko srednjovjekovnih \u017eupa i to Osat, Bira\u010d, Vratar i Treboti\u0107.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kako je Srebrenica bila poznato kao zna\u010dajno rudarsko sredi\u0161te ubrzo je ponovo postala izuzetno atraktivna, u prilog \u010demu govori i dolazak germanskih rudara Sasa.<\/p>\n<p>Pisanih podataka o Sasima nema, ali su mnogobrojni toponim, hidronimi i oronimi u na\u0161im krajevima koji kazuju da su ovdje \u017eivjeli i radili Sasi. Me\u0111u ta imena spadaju; Sase, Saska rijeka, Kri\u017eevica (prvobitno Ki\u017eevica), \u0160pat, Kudrivoda, Bulugovina, Guber, i dr.<\/p>\n<p>U okolini Srebrenice Sasi nisu morali iznova pronalaziti rudu samo su o\u017eivjeli stare rimske jame. Glavni proizvod srebreni\u010dkih rudnika bilo je srebro. Ono se dobijalo iz olovnih ruda, pa su tako proizvo\u0111ene i velike koli\u010dine olova. Danas ruralno naselje nedaleko od Srebrenice nosi naziv Sase upravo po germanskim rudarima. Srebro se izvozilo u komadima zvanim pe\u010de (od italijanskog pezzo-komad). Te\u017eina ovih komada nije bila ustaljena, a kao mjera slu\u017eila je srebreni\u010dka funta.<\/p>\n<p>Kako se \u017eivot u samoj Srebrenici i okolini odvijao jako dinami\u010dno, trgovina i izvoz srebra, kovanje novca, te razmjena robe bila je intenzivna. Me\u0111u tada\u0161njim trgovcima bili su najdominantniji dubrov\u010dani, koji su osnovali i svoju koloniju na \u010dijem \u010delu je bio Dubrova\u010dki konzul, te tako imali povla\u0161ten polo\u017eaj.<br \/>\nZbog svog strate\u0161kog zna\u010daja Srebrenica je nekoliko puta bila osvajana od strane srpskih vojvoda i despota, turskih careva, te bosanskih kraljeva, \u0161to je imalo za posljedicu \u010deste plja\u010dke i paljenje dobara i dr.<\/p>\n<p>U jesen 1439. godine, Srebrenicu su prvi put osvajaju Osmanlije, odakle ih je maja mjeseca 1444. godine istjerao bosanski kralj Toma\u0161.<\/p>\n<p>Srebrenica ponovo pada pod Osmansku upravu 1460. i ostaje sve do 1878. godine.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu, Srebrenica pripada Zvorni\u010dkom Sand\u017eaku i dobija status kadiluka, u \u010dijem sastavu su jo\u0161 bili Zvornik, Podrinje i Ma\u010dva.<\/p>\n<p>Sa odlaskom Osmanlija 1878. godine i dolaskom austrougarske monarhije, Srebrenica se zatekla kao mala kasaba, privredno mariginalizirana.<\/p>\n<p>Od 1878. g. Austrougarska po\u010dinje da obnavlja rudarstvo i o\u017eivljava eksploataciju mineralnih izvora (&#8220;Crni Guber\u201d) kada je izgra\u0111eno nekoliko putnih pravaca i upravnih zgrada koje su dobro o\u010duvane sve do danas.<\/p>\n<p>Prvi svjetski rat, Srebenici donosi nova razaranja, zbog ote\u017eanih uslova grad je imao oko 1000 stanovnika i nekoliko manjih zanatskih radnji.<\/p>\n<p>U periodu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca\/Kraljevine Jugoslavije 1918.-1941. godine Srebrenica potpuno stagnira. Broj stanovnika drasti\u010dno opada. Prestaju sa radom rudnici i izvoz ljekovite vode.<\/p>\n<p>U Drugom svjetskom ratu, Srebrenica je sru\u0161ena do temelja. Po\u010detkom 1941. godine, okupirale su je snage 16-te njema\u010dke divizije. U toku rata nekoliko puta je osvajana, do kona\u010dnog oslobodjenja 11. marta 1945. godine.<\/p>\n<p>Kroz proces poslije ratnog oporavka Srebrenica je relativno dobro napredovala, a svoj vrhunac je dostigla devedesetih godina kada je bila me\u0111u najrazvijenijim op\u0161tinama u BiH zahvaljuju\u010di svojim prirodnim resursima: \u0161ume, ljekovite vode, rude olova, cinka, zlata, srebra i boksita, kamena i hidroenergetskim potencijalom rijeke Drine.<\/p>\n<p>Srebrenica postaje industrijsko mjesto. U naselju Poto\u010dari otvaraju se fabrike za proizvodnju akumulatora, preradu finalnih olovnih proizvoda, pocin\u010davanje i proizvodnja gra\u0111evinskog materijala.<\/p>\n<p>U naselju Zeleni Jadar postojala je druga industrijska zona sa fabrikama namje\u0161taja, drvne industrije i proizvodnje kamenih blokova. U naselju Sase o\u017eivljena je eksploatacija ruda olova i cinka, koje u sebi imaju i zna\u010dajnu koli\u010dinu primjesa srebra i zlata. U naselju Podravanje eksploatisana je ruda boksita. U naselju Skelani radila je tvornica ambala\u017ee, a u gradskom naselju Srebrenica postojala je fabrika tekstila i gra\u0111evinsko preduze\u0107e.<\/p>\n<p>Aktiviranjem eksploatacije vrela Gubera turizam je zauzeo zna\u010dajno mjesto. Podignuta su tri hotela: Domavija, Argentarija i Lovac. U planinskom masivu Su\u0161ice osposobljeno je lovi\u0161te, jedno od najpoznatijih u Socijalisti\u010dkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ). Uz dobro rije\u0161enu infrastrukturu sa savremenom telefonskom centralom, Domom zdravlja i Bolnicom u kojima je radilo 44 ljekara, transportnim preduze\u0107em za me\u0111unarodni i unutra\u0161nji saobra\u0107aj, dobro rije\u0161enom elekrifikacijom i vodosnadbjevanjem Srebrenica je ponovo zauzela zavidno mjesto.<\/p>\n<p>Prema popisu iz 1991. godine Srebrenica je imala 37211 stanovnika, Srebrenica gotovo da i nije imala nezaposlenog stanovni\u0161tva. Tako\u0111e, Srebrenica nije imala ni stambenih problema, jer je imala 9 136 stanova, a 8 720 doma\u0107instava.<\/p>\n<p>Srebrenica je zbog zna\u010daja svoje istorije i privrede zauzimalo posebno mesto u SFRJ i SR Bosni i Hercegovini, glavni gradovi SFRJ Beograd i SR Bosne i Hercegovine Sarajavo su u centralnim dijelovima grada imali ulice sa nazivom Srebreni\u010dka ulica.<\/p>\n<p><strong>Geografski polo\u017eaj<\/strong><\/p>\n<p>Op\u0161tina Srebrenica je op\u0161tina u Republici Srpskoj, BiH. Sjedi\u0161te op\u0161tine je u naseljenom mjestu Srebrenica. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine na popisu stanovni\u0161tva 2013. godine, u op\u0161tini je popisano 13.409 lica.<\/p>\n<p>Op\u0161tina zauzima povr\u0161inu od 527 km2, a zajedno sa podru\u010djem Osat, zahvata sredi\u0161nje rubno podru\u010dje isto\u010dnog dijela Republike Srpske. Jednim dijelom isto\u010dni i cijeli ju\u017eni dio op\u0161tine le\u017ei u zavoju Drine i predstavlja sastavni dio \u0161ireg, veoma \u017eivopisnog geografskog mozaika Podrinja. Geografski, teritorija op\u0161tine, ukupne povr\u0161ine 533,4 km2, ome\u0111ena je susjednim op\u0161tinama: sa juga Rogaticom, sa zapada Vlasenicom i Mili\u0107ima, a sa sjevera Bratuncem. Njen isto\u010dni dio silazi na Drinu, koja je, istovremeno, i granica sa Republikom Srbijom. Urbano podru\u010dje grada Srebrenice prostire se na sjevernim padinama povr\u0161i Zeleni Jadar, oko uske dolinske ravni Crvene rijeke i \u0106i\u0107eva\u010dkog potoka, sastavnica Kri\u017eevice.<\/p>\n<p><strong>Reljef<\/strong><\/p>\n<p>Reljef op\u0161tine Srebrenica je jedan od najzna\u010dajnijih turisti\u010dkih resursa ovog prostora. Svojom izrazitom horizontalnom i vertikalnom ras\u010dlanjeno\u0161\u0107u predstavlja izuzetno \u017eivopisan i jedinstven prostor u BiH.<br \/>\nNjegov nastanak vezan je za srednji tercijer, pra\u0107eno vulkanskom aktivno\u0161\u0107u. O tome svjedo\u010de eruptivne stijene u blizini samog grada, vulkansko uzvi\u0161enje Kvarc (1087m), za koje su vezana le\u017ei\u0161ta obojenih metala (olovo, cink) geneza mineralnih izvora Gubera i Vulkansko brdo Viogor (901 m), zapadno od Srebrenice. Obzirom na genezu nastanka, geolo\u0161ku gra\u0111u, geotektonski sklop i ras\u010dlanjenost terena mo\u017eemo izdvojiti nekoliko reljefnih cjelina i to:<\/p>\n<ul>\n<li>na krajnjem jugu op\u0161tine planinski pojas planine Su\u0161ica koji obuhvata nadmorske visine od 700 do 1517m (Zlovrh). Odlikuje se kre\u010dnja\u010dkim sastavom sa slabo razvijenom povr\u0161inskom hidrografijom. Planina Su\u0161ica prema koritu rijeke Drine, zavr\u0161ava vertikalnim liticama dubine od 700 do 1000 m, koje su izuzetno privla\u010dne za ljubitelje alpinizma i atraktivne za splavare po jezeru Peru\u0107ac.<\/li>\n<li>brdsko-planinsko reljef zahvata najve\u0107i dio op\u0161tine od 300-1089 m.n.v., u kojem su izra\u017eeni mnogobrojni usjeci, doline i kotline koje su posebno interesantne za ljubitelje neprikosnovenih pejza\u017ea.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Unutar granica op\u0161tine isti\u010du se dolina rijeka Drine i Kri\u017eevice.<\/p>\n<p>Dolina rijeke Drine zahvata aluvijalni rubni jugoisto\u010dni i isto\u010dni dio op\u0161tine u du\u017eini od oko 40 km sa promjenjivom \u0161irinom od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara<\/p>\n<p>Doline rijeka Kri\u017eevice je najmanja reljefna cjelina, smje\u0161tena u sjevernom dijelu op\u0161tine \u0161irine od oko 2 km i du\u017eine od 5 km sa nadmorskim visinama od 200 do 250 m.<\/p>\n<p><strong>Klima<\/strong><\/p>\n<p>Klima na prostoru op\u0161tine Srebrenica proizvod je geografskog polo\u017eaja, morfolo\u0161kih osobenosti reljefa kao i kretanja vazdu\u0161nih masa. Na osnovu mnogobrojnih klimatskih faktora na ovom prostoru mogu\u0107e je izdvojiti dva klimatska tipa i to: umjerenokontitnentalni i subplaninski tip.<\/p>\n<p>U predjelima op\u0161tine sa ni\u017eom nadmorskom visinom kao \u0161to je dolina rijeke Drine, Kri\u017eevice i drugim predjelima do 450 m.n.v. zastupljen je umjerenokontinentalni tip klime sa blagim zimama i toplim ljetima. U vi\u0161im brdskoplaninskim i planinskim predjelima zastupljena je subplaninska klima. Srednja godi\u0161nja temperature vazduha na podru\u010dju op\u0161tine izosi od 7 do 11\u2103. Najtopliji mjesec je juli, \u010dija prosje\u010dna temperature iznosi 21\u2103. Najhladniji mjesec je januar i njegova prosje\u010dna temperatura iznosi \u2013 1,5 C dok je u ni\u017eim predjelima temperature ne\u0161to vi\u0161a.<\/p>\n<p>Zimski period je karakteristi\u010dan sa izra\u017eenim padavinama u vidu snijega. U vi\u0161oj planinskoj zoni srednji godi\u0161nji broj dana sa snije\u017enim pokriva\u010dem debljine od 30 cm, traje oko 90 dana, \u0161to pogoduje zimsko-sportskoj rekreaciji.<\/p>\n<p>Godi\u0161nja osun\u010danost kre\u0107e se oko 1700 sati, sa minimumom 50 sun\u010danih sati u decembru i maksimumom 235 sun\u010danih sati u avgustu. Ovako povoljan insolacijski period pozitivno uti\u010de na gotovo sve vidove turisti\u010dkih kretanja, planinarenje, kupanje na jezeru ili Drini, lov i druge sportsko rekreativne aktivnosti na otvorenom. U vi\u0161im predjelima, neprekidno je zastupljen lokalni povjetarac, zasi\u010den mirisom planinskih trava i stoljetnih \u010detinata, zbog \u010dega je izuzetno prijatan.<\/p>\n<p>Sa medicinskog aspekta, klima ovog prostora ima stimulativno sedetivno dejstvo na organizam \u010dovjeka, ja\u010da organizam za borbu protiv zaraznih infektivnih oboljenja, \u0161to prostoru op\u0161tine Srebrenica daje epitet vazdu\u0161ne banje.<\/p>\n<p><strong>Flora i Fauna<\/strong><\/p>\n<p>Zbog specifi\u010dnih klimatskih uslova i raslojavanja pje\u0161a\u010dke podloge, podru\u010dje op\u0161tine Srebrenica ima izuzetno bujnu i raznovrsnu vegetaciju. Pedolo\u0161ki pokriva\u010d ovog podru\u010dja sastoji se od visoke i niske vegetacije koja se odlikuje svojim ljekovitim svojstvima i endemskim karakteristikama. U ni\u017eim predjelima povr\u0161ine za preradu su prekrivene razli\u010ditim vrstama \u017eitarica, povr\u0107a, planta\u017eama duvana i zasadima maline i vo\u0107a. Kre\u0107u\u0107i se ka vi\u0161im nadmorskim povr\u0161inama, povr\u0161ine za obradu prolaze kroz pa\u0161njake i visoku vegetaciju: hrastove i bukove \u0161ume sa manjim grmljem za ispa\u0161u, a najvi\u0161i vrhovi pokriveni su \u010detinarskim \u0161umama bora, jele i omorike sa rjetkim drve\u0107em Pan\u010di\u0107eve omorike (tercijarne relikt).<\/p>\n<p>Pan\u010di\u0107eva omorika odlikuje se sli\u010dnim \u010detinarskim drve\u0107em izuzetno \u0161iljastim izgledom kro\u0161nje, visina je do 50m, zbog \u010dega se naziva \u010detinarskom ljepotom. Koristi se za izradu muzi\u010dkih instrumenata.<br \/>\nKao rjetka biljna sorta postoje i tisa i bijeli cvijet pogubnog mirisa. U prizemlju \u0161umskog pokriva\u010da raste \u0161umsko vo\u0107e (\u0161umske jagode i borovnice) gljiva u razli\u010ditim vrstama i bojama. Prostrane rasko\u0161ne livade i pa\u0161njaci prekriveni su gustom travom i ljekovitim biljem za: kantarion (Hipericum perforatum), maj\u010dinu du\u0161icu (Thimus vulgaris), Teucrium montanum, stolisnik (Achillea millefolium) i druge koje turisti beru za \u010daj.<br \/>\nGuste i neiscrpne \u0161ume planine Zeleni Jadar i Su\u0161ice stani\u0161ta su razli\u010ditih divljih \u017eivotinja, me\u0111u kojima su posebno zna\u010dajne vrste: mrki medvedi, srne i divlje svinje, \u010dija je za\u0161tita briga lova\u010dkog dru\u0161tva &#8220;Javor&#8221; i \u0161umskog imanja &#8220;Drina&#8221; iz Srebrenice. Na ovom podru\u010dju postoji bogat pti\u010dji svijet. Na visokim liticama kanjona Drine i crnom potoku gnijezde se i opstaju rjetke vrste orlova.<\/p>\n<p><strong>Hidrografske vrijednosti<\/strong><\/p>\n<p>Op\u0161tinu Srebrenica odlikuju neobi\u010dno bogate i razli\u010dite hidrografske vrijednosti.<\/p>\n<p>Rijeka Drina je najve\u0107i protok vode u ju\u017enom dijelu ove komune (50 km), \u0161to predstavlja 15% ukupne du\u017eine op\u0161tinske granice (345,9 km). Smatra se najtransparentnijom rijekom Bosne i Hercegovine. Njegovi estetski pridjevi turisti\u010dke atrakcije su: \u010dista zelena boja vode, visoka prozirnost (oko 5m) i bogat fond ribe.<\/p>\n<p>Rijeka Drina je posebno pogodna za razne sportove kao \u0161to su: kanu, splavarenje, plivanje i sportski ribolov.<br \/>\nPosebne ambijentalne i sportsko-opu\u0161taju\u0107e vrijednosti koje je mogu\u0107e prona\u0107i u jezeru je Peru\u0107ac nastao izgradnjom pregrada u rijeci Drini kod Peru\u0107ca sa betonskom branom du\u017eine 461 m i visine 93 m. Ovo jezero se prostire du\u017e kanjona do grada Vi\u0161egrada, duga\u010dkog oko 54 km sa sporadi\u010dnim potezima i pro\u0161irenjima. Prosje\u010dna temperatura jezera, u julu, iznosi oko 22 \u2103 na brani, a nizvodno je voda ne\u0161to hladnija na oko 17 \u2103.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istorija Srebrenice Prvi put Srebrenica se spominje u Dubrova\u010dkim izvorima 1352.godine, a potom 1376 godine. Da je prostor dana\u0161nje op\u0161tine Srebrenica od davnina bio izuzetno zanimljiv za naseljavanje pokazuju ostaci materijalne kulture iz praistorije (bronzanog i \u017eeljeznog doba), vi\u0161evjekovno boravi\u0161te Ilira na ovom prostoru, a i rani anti\u010dki dolazak Rimljana. Iz jednog prona\u0111enog natpisa u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-5463","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/visitsrebrenica.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5463","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/visitsrebrenica.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/visitsrebrenica.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/visitsrebrenica.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/visitsrebrenica.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5463"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/visitsrebrenica.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5463\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6544,"href":"https:\/\/visitsrebrenica.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5463\/revisions\/6544"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/visitsrebrenica.ba\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}